Sol - dnevni unos
Kuhinjsku sol pronalazimo u svakoj hrani koju konzumiramo, u različitim udjelima ovisno o vrsti namirnica. Poznato je da namirnice poput suhomesnatih proizvoda, slanih sireva, gotovih i polugotovih proizvoda, juha, grickalica, čipseva i sličnih, sadrže velike količine soli. Skrivenu sol u prilično visokim udjelima moguće je pronaći u kruhu i pekarskim proizvodima, biskvitima, različitim gotovim umacima, namazima, smrznutoj hrani, gotovim jelima, konzerviranom povrću te slatkim konditorskim proizvodima.
Količina unesene prehrambene soli (natrijevog klorida) važna je odrednica razine krvnog tlaka i hipertenzije te ukupnog kardiovaskularnog rizika. WHO preporučuje unos soli manji od 5 grama (otprilike 2 g natrija) po osobi dnevno za prevenciju kardiovaskularnih bolesti, vodećeg uzroka smrti u svijetu.
Međutim, podaci iz raznih zemalja pokazuju da većina stanovništva konzumira puno više soli nego što je preporučeno. U mnogim zemljama s visokim prihodima otprilike 75% soli u prehrani dolazi iz prerađene hrane i obroka pripremljenih izvan kuće. U mnogim zemljama s niskim i srednjim dohotkom, većina potrošnje natrija dolazi od soli dodane kod kuće tijekom kuhanja i za stolom ili kroz začine kao što su razni gotovi umaci. Smanjenje unosa soli u prehrani s trenutnih globalnih razina od 9-12 grama dnevno na preporučenu razinu od manje od 5 grama dnevno imalo bi veliki utjecaj na krvni tlak i kardiovaskularne bolesti, sprječavajući do 2,5 milijuna smrti zbog srčanog i moždanog udara diljem svijeta svake godine. Strategije smanjenja unosa soli su "najbolja kupovina" u prevenciji nezaraznih bolesti.
Preporučeni dnevni unos soli trebao bi biti manji od 5 grama što odgovara količini jedne čajne žličice, dok je prosječni dnevni unos u Hrvatskoj oko 13-10 grama pri čemu se dvostruko premašuju preporuke.
Prilikom svakodnevne pripreme hrane kao zamjenu za dio sol koristiti začine i aromatsko bilje poput bosiljka, ružmarina, mažurana, lovora, timijana, kurkume i đumbira te izbjegavati dosoljavanje hrane prije samog kušanja. Uslijed pojačanog unosa soli osjetni pupoljci na jeziku odumiru zbog pojačanog nadražaja te se slanost hrane ne osjeti u stvarnoj jačini. Potrebno je određeno vrijeme smanjiti unos soli da se stanice regeneriraju i vrate osjet proporcionalan unosu.
Preporuka koja zadovoljava dnevnu dozu podrazumijeva unos raznolike hrane biljnog i životinjskog podrijetla, u svom prirodnom obliku. Hranu se preporuča pripremati svježu te u prehranu uključiti mineralnu sol, kao cvijet soli, koja osim natrij-klorida sadrži i druge minerale te elemente u tragovima.
Uz doziran, preporučen dnevni unos mineralne soli i začina, izuzetno je važno voditi računa o adekvatnoj hidrataciji koja će uz unesene minerale omogućiti ravnotežu s obzirom na distribuciju vode unutar i van stanice.
Kontrola unosa soli nije ograničavanje okusa već važan preventivni korak u očuvanju zdravlja i funkcije metaboličkih sustava.
Petra Brok, mag. nutr.
ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO ZADAR
Služba za javno zdravstvo
"Savjetovalište za prehranu"
Telefon: 023/ 643-338
