Svjetski dan dijabetesa 2025. god.
Svjetski dan dijabetesa primarna je globalna kampanja podizanja svijesti usmjerena na dijabetes mellitusa održava se 14. studenog svake godine. Datum je odabran u čast rođendana Sir Fredericka Bantinga, koji je zajedno s Charlesom Bestom 1922. otkrio inzulin.
Šećerna bolest jedan je od najvećih javnozdravstvenih problema u razvijenim zemljama, s visokom učestalošću kroničnih komplikacija i neželjenih posljedica.
Raširenost šećerne bolesti (dijabetesa) postaje globalna i poprima osobitosti epidemije praćeneteškim zdravstvenim posljedicama. Kao kronična bolest, nastaje kada gušterača ne proizvodi dovoljno inzulina ili kada tijelo ne može učinkovito upotrijebiti proizvedeni inzulin. Inzulin je hormon koji proizvodi gušterača, a omogućuje stanicama preuzimanje glukoze iz krvi i njezinu preradu u energiju.Neadekvatna proizvodnja inzulina ili njegova nedjelotvornost uzrokuju povišenu razinu glukoze u krvi (hiperglikemija) koja može rezultirati dugoročnom štetom za organizam te oštećenjem pojedinih organa i tkiva.
Pojavnost ove kronične bolesti znatno je u porastu posebno kod djece i mladih. Neprimjerene prehrambene i životne navike uzroksu pojave inzulinske rezistencije koja zbog neprimjetnih simptoma i prihvaćanja pretilosti kao normalnog stupnja uhranjenosti, prolazi neopaženo.
Iako genetika ima određenu ulogu, najveći utjecaj na razvoj dijabetesa tipa 2 imaju stil života i prehrambene navike. Rizik raste kod osoba koje imaju prekomjernu tjelesnu težinu, posebno ako se višak masnoće nakuplja u području trbuha.
Prevencija dijabetesa ne znači odricanje, većtemeljit i uravnotežen pristup. Temelj su redoviti obroci koji uključuju kombinaciju puno povrća, cjelovite žitarice, zdrave masnoće i proteine. Slatkiši, rafinirani ugljikohidrati,gazirani sokovi, bijeli kruh trebali bi biti iznimka, a ne osnovni dio svakodnevnog jelovnika. Redovita tjelesna aktivnost – samo 30 minuta brze šetnje dnevno – dokazano poboljšava osjetljivost stanica na inzulin i snižava šećer u krvi. Jednako je važan i kvalitetan san te upravljanje stresom jer kronični stres povećava razinu hormona kortizola, koji podiže šećer.Zato je važno naučiti kako se nositi sa stresom koji je neizbježan.
Preporučuje se i redovita kontrola krvnog tlaka i kolesterola, kao i godišnje mjerenje razine glukoze u krvi, osobito kod osoba starijih od 40 godina ili onih s obiteljskom poviješću bolesti.
Rano otkrivanje i promjena životnog stila mogu spriječiti ili odgoditi njegov nastanak, a kod već oboljelih – spriječiti moguće komplikacije.
Kao i uvijek, najvažnije je slušati vlastito tijelo. Ako osjećate neobičan umor, pojačanu žeđ ili glad, trnce u šakama i stopalima, učestalo mokrite, umorni ste, imate zamućeni vid ili primjećujete usporeno zacjeljivanje rana,promjene u apetitu, ne odgađajte odlazak liječniku.
Možemo zaključiti kako je dijabetes doista bolest modernog doba. Informacije koje su nam danas tako lako dostupne i sve razvijenija svijest o zdravlju mogu biti naši najjači saveznici u borbi protiv ove podmukle bolesti.
Stručnjaci naglašavaju da se čak 80 posto slučajeva ove kompleksne bolesti može spriječiti promjenom navika.
Sve je više istraživanja koja ukazuju kako je mediteranska prehrana izbor za prevenciju dijabetesa tipa 2. Preporuča se i kao dijeta za postizanje i održavanje normalne tjelesne težine.Visok unos prehrambenih vlakana, brojnih biološki aktivnih biljnih spojeva i jednostruko nezasićenih biljnih masti te ribe (plave) zaslužan je za zaštitno djelovanje mediteranske prehrane.
Ulaganje u edukaciju o dijabetesu i programe za njegovu prevenciju višestruko su isplativi kroz povećanu kvalitetu života oboljelih, smanjenje broja komplikacija i sprječavanje pojave bolesti u rizičnim skupinama. Smanjenjem broja komplikacija i broja novooboljelih štede se i sredstva u zdravstvenom sustavu.
Stara izreka zlata vrijedi: bolje spriječiti nego liječiti!
Petra Brok, mag. nutr.
ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO ZADAR
Služba za javno zdravstvo
"Savjetovalište za prehranu"
Telefon: 023/ 643-338
E-mail: savjetovaliste.prehrana@zjz-zadar.hr
